U Crnoj Gori teško do informacija od javnog značaja    

Objavljeno : 06.03.2017. | Ažurirano : 09.03.2017. Štampa El. pošta bookmark
 

Crnogorski Zakon o slobodnom pristupu informacija usvojen je prije sedam godina, ali iskustva novinara i nevladinih organizacija (NVO) pokazuju da je i dalje teško doći do podataka od javnog značaja.

 

Autor: Ivan Čađenović, tekst objavljen u Vijestima

 

Do informacija se u većini slučajeva dolazi sa velikim kašnjenjem, uglavnom nakon žalbi Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, koja je u mnogim slučajevima izgleda nemoćna da omogući pristup traženim podacima.

 

S druge strane, i sama Agencija  kasni sa odlučivanjima po žalbama, pa je Evropska komisija u Izvještaju o napretku izrazila zabrinutost da prvostepeni organi izgleda zloupotrebljavaju mogućnost da tražene dokumente proglase povjerljivima kako bi ograničili pristup informacijama.  Javne institucije treba hitno da poboljšaju sprovođenje zakona, naročito tamo gđe postoji veća mogućnost korupcije, sugeriše EK.

 

Iako je zakonom predviđena novčana kazna do 20.000 eura za državni organ koji ne da informaciju, nije poznato da  je neko kažnjen.

 

I dnevni list "Vijesti"  gotovo dvije godine nije mogao dobiti informaciju od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, o zloupotrebi novca iz državne kase za kupovinu cigarilosa, uprkos brojnim zahtjevima i žalbama prema Agenciji, koje su kasnije usvojene. Tada je na čelu ministarstva bio ministar Petar Ivanović.

 

"Vijesti" su traženu informaciju dobile nakon dolaska novog ministra, ali kao odgovor na novinarsko pitanje.

 

Afera je izbila nakon što je službenik Ministarstva poljoprivrede u subotu 28. marta 2015. godine službenom karticom trgovao 10 kutija cigarilosa "Toscanello aroma cafee" za ukupno 48 eura.

 

Prvi tekst o tome "Vijesti" su objavile 30. marta prošle godine i od tada poslale više zahtjeva za slobodan pristup informacijama Ministarstvu, ali i više žalbi Agenciji za slobodan pristup informacijama.

 

"Vijesti" su od 7. maja 2015. svakog četvrtka objavljivale tekst pod naslovom "Ko je pušio o trošku države?", želeći da ukažu koliko su crnogorske institucije bile spremne da ćute i krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama, oko nenamjenskog trošenja 48 eura.

 

"Ovaj slučaj primjer je koliko državne institucije poštuju zakon, i kako se zakon nekažnjeno krši. Za 'pušenje o trošku države' niko nije odgovarao, ni službenik koji je zloupotrijebio karticu, ni ministar koji ga je krio od javnosti i zaštitio od odgovornosti. Pokazao je i koliko dio javnosti ne razumije ni koncept slobodnog pristupa informacijama ni koncept kontrole trošenja državnog novca, jer je bilo komentara tipa 'što se navalili sa tim člancima, to je samo 48 eura', rekao je Mihailo Jovović, glavni urednik "Vijesti".

 

Čak i Agencija za slobodan pristup informacijama već devet mjeseci ignoriše posljednju žalbu "Vijesti", podnesenu zbog odbijanja Ministarstva da odgovori na pitanje ko je trošio državne pare za kupovinu cigarilosa.

 

"Vijesti" traže uvid u ugovor sa “Jugopetrolom” o korišćenju službene platne kartice Ministarstva za kupovinu na njihovim pumpama, dokumentaciju koja pokazuje ko je personalno bio zadužen za karticu i dokumentaciju na osnovu koje je ta osoba davala karticu drugim službenicima Ministarstva.

 

Tražen je i spisak službenih putovanja i putnih naloga Ministarstva poljoprivrede za 28. mart 2015.

 

Iz Agencije su nakon što je novi ministar Milutin Simović u decembru saopštio koji je službenik pušio o trošku države, pozvali "Vijesti" i pitali da li odustaju od žalbe, nakon čega je novinarka tražila da se nastavi postupak pred Agencijom.

Od tada nema odgovora iz Agencije.

Bivši ministar Ivanović je prošlog ljeta predstavio i zbornik "Medijski prah i pepeo", u kojem je skupio sve članke o aferi, tvrdeći da je žrtva progona "Vijesti", i iznio niz uvreda na račun novinara i osnivača “Vijesti” i istoimene televizije.. Nijedan drugi crnogorski medij nije se bavio ovom pričom.

Ivanović je u više navrata pokušao i da obmane Agenciju za slobodan pristup informacijama, prvo tvrdeći da “Vijesti” nijesu poslale jedan od brojnih zahtjeva, a zatim i da su već imale uvid u tražene informacije.

Službenik se navodno dobrovoljno prijavio dan nakon što je iz Ministarstva poljoprivrede saopšteno da je novi ministar Milutin Simović zatražio od zaposlenih informaciju o tome ko je nenamjenski potrošio pare sa platne kartice Ministarstva i obećao da će javno saopštiti o kome je riječ.

Simović je saopštio i da je sada kasno za pokretanje disciplinskog postupka protiv službenika.

Ministartsvo poljoprivrede nije jedino koje se tako odnosi prema poštovanju zakona o slobodnom pristupu.

NVO Akcija za ljudska prava je  posljednje dvije godine podnijela devet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i to protiv Sekretarijata za ekonomiju i finansije Opštine Bar,   JP Aerodromi Crne Gore,  Službe gradonačelnika – Glavni grad Podgorica, Ministarstva finansija.... Njihovi službenici kažnjeni su, kako je saopšteno “Vijestima”, sa 10 - 20 odsto umanjenja zarade.

Od osnivanja Agencije 2013. godine, državnim organima je podnijeto 16.200 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, od kojih je odobreno 55 odsto,odbijeno je 3.870 zahtjeva,  23,8 odsto, od čega više od pola zbog neposjedovanja informacije.
Oko 71 odsto zahtjeva, podnijele su NVO, među kojima  prednjači MANS, podaci su Agencije za SPI.

"Ćutanje državne uprave je i dalje na visokom nivou, pa su institucije ignorisale gotovo svaki šesti podnijeti zahtjev. Pristup informacijama je ograničen u jedan odsto slučajeva, dok su se  u dva odsto slučajeva proglasile nenadležnim. Proaktivnost je na izuzetno niskom nivou i iznosi svega tri odsto od ukupnog broja podnijetih zahtjeva", saopštio je "Vijestima" koordinator Pravnog programa u MANS-u Vuk Janković.

On smatra da institucije još nijesu prepoznale značaj objavljivanja informacija, posebno u oblastima koje na direktan ili indirektan način mogu ukazati na zloupotrebu državnih resursa.

"Ćutanje je izraženo kod institucija koje su obavezne da sprovede ovaj zakon, ali i kod institucija koje treba da se bave njegovom zaštitom i promocijom,  primarno  Agencija za SPI.Ona mora zauzeti aktivniju ulogu u onome što predstavlja njenu zakonsku obavezu i slučajeve po žalbama počne rješavati u zakonskim rokovima", ocijenili su iz MANS-a.

Tvrde da su "katastrofalan" odnos prema pravu na pristup informacijama uočili kod preduzeća čiji je osnivač i većinski vlasnik država, a najdrastičniji su primjeri Plantaža i Luke Bar.

Slično iskustvo imaju i aktivisti Centra za građansko obrazovanje, koji tvrde da crnogorski organi javnog sektora neravnomjerno primjenjuju ovaj Zakon, dok ga jedan broj ovih organa uopšte i ne poštuje.

Saradnica na programima u CGO Mira Popović tvrdi da je "šampion netransparentnosti" Glavni grad Podgorica, dok su odmah iza njih na listi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Željeznička infrastruktura.

"Zabrinjavajući je pad transparentnosti Univerziteta Crne Gore, gđe u  42.3 odsto slučajeva dobijamo podatke od njih nakon usvojenih žalbi od strane Agencije za slobodan pristup informacijama, a što ukazuje da UCG ne samo da ne poštuje Zakon u dijelu obaveze proaktivnog objavljivanja informacija već sve češće bira da ga direktno krši i pokušajima skrivanja informacija", saopštila je Ppopović.

Ona smatra da treba unaprijediti Zakon o slobodnom pristupu informacijama kako bi institucije naučile da nemaju pravo da skrivaju informacije ali i uvele daleko strožije sankcije i u odnosu na rukovodioce institucija.

Institut Alternativa  još nije  dobio informaciju od Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, uprkos žalbama i dvije sudske presude u svoju korist.

Oni su u 2015. tražili izvještaje eksperata Evropske komisije o rezultatima misija u oblasti vladavine prava, konflikta interesa, pranja novca i finansiranja terorizma, efikasnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ono je odbilo zahtjev, Upravni sud je presudio u korist IA navodeću da

Ministarstvo nije nije sprovelo test štetnosti objavljivanja traženih informacija. Shodno presudi Upravnog suda, dobili smo novo rješenje od Ministarstva: tražena dokumenta označilo je stepenom tajnosti 'interno' tek pri donošenju novog rješenja, odnosno, godinu dana nakon što nam je saopšteno da nam ih ne mogu dostaviti zbog oznake tajnosti“, saopštila je Istraživačica javnih politika u IA Aleksandra Vavić.

Ovaj članak je napravljen u okviru partnerstva sa Monitoringom Balkana i Kavkaza (Osservatorio Balcani e Caucaso) za potrebe Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), a koji sufinansira Evropska komisija. Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost “Vijesti”, i ni na koji način se ne može interpretirati kao stav Evropske unije.


rong>

 
 
Pošaljite komentar
Pošaljite komentar


 

Partner rubrike

luxemburg mali

18.05.2017, Beograd
Organizator: EU info centar
18.05.2017, Beograd
Organizator: EU info centar
25.05.2017, Beograd
Organizator: EU Info centar

PROJEKTI I KONKURSI

EurActiv franšiza za Srbiju:
Novinska agencija BETA, direktor: Radomir Diklić, glavni i odgovorni urednik: Dragan Janjić
Novinska Agencija Beta
Developed by Zorica Filipović, Predrag Tošić
EKO ZNACKA